Znanstvene konferencije o ljekovitim gljivama u Njemačkoj i Gani
U Bonnu, nekadašnjem glavnom gradu Zapadne Njemačke, održana je od 29. rujna do 3. listopada 2008. godine 6. međunarodna znanstvena konferencija „Biologija gljiva i proizvodi iz gljiva“, u organizaciji istoimenog svjetskog udruženja. Sudjelovalo je oko 250 znanstvenika i stručnjaka iz 30-tak zemalja, uključujući i predstavnike poduzeća DR MYKO SAN – ZDRAVLJE IZ GLJIVA. Prezentirani su deseci novih istraživanja u oblastima biologije gljiva i biotehnologije njihova uzgoja, ljekovitosti gljiva, te njihovih prehrambenih svojstava.
U Accri, glavnom gradu Gane, održana je od 23. do 27. ožujka 2009. Druga afrička konferencija o jestivim i ljekovitim gljivama, na kojoj je sudjelovalo oko 200 znanstvenika, stručnjaka i uzgajivača gljiva iz većine afričkih zemalja. Uz nekoliko znanstvenika i stručnjaka iz SAD-a, na konferenciji su, kao jedini Evropljani, sudjelovali i predstavnici poduzeća DR MYKO SAN – ZDRAVLJE IZ GLJIVA, koje je bilo i jedan od sponzora konferencije. Afrički znanstvenici prezentirali su desetine kvalitetnih istraživanja – od biologije gljiva i osobito biotehnologije uzgoja različitih vrsta, od njihovih prehrambenih svojstava i ljekovitosti. Posebna se pažnja posvećuje sakupljanju i istraživanju iskustava tradicionalne medicinske upotrebe raznih vrsta gljiva u različitim lokalnim zajednicama, što je od ogromne važnosti, jer s urbanizacijom ta znanja i u Africi ubrzano nestaju.
Moderna medicina i ljekovitost gljiva
U nastavku prenosimo tekstove dvaju članaka objavljenih sredinom 2009. godine u mjesečniku „Doktor u kući“, u kojima su prikazana neka od izlaganja na navedenim znanstvenim konferencijama.
Neosporni napredak moderne medicine i farmacije ipak nije donio „konačna rješenja“ za „pet velikih“ – srčane bolesti, rak, moždani udar, bolesti dišnih organa i dijabetes – koji čak i u najrazvijenijim zemljama svake godine odnose brojne živote. Tome valja dodati virusne, neurodegenerativne, autoimune bolesti… S druge strane, mnoge gljive (shiitake – L. edodes, G. lucidum, C. versicolor, G. frondosa, A. brasiliensis i mnoge druge) tradicijski su korištene za aterosklerozu, rak, virusne bolesti (npr. kronični hepatitis), dijabetes itd. Znanstveno je potvrđeno da preko 700 vrsta gljiva ima pozitivan učinak na ljudski organizam, a od toga se u svijetu uzgaja tek dvadesetak.
Opsežna znanstvena evidencija preventivnih i terapijskih učinaka gljiva i njihovih komponenti pretežno je ograničena na pokuse na miševima i štakorima, te na tumorskim stanicama, a mnoštvo studija potvrdilo je efekte i rasvijetlilo mehanizme djelovanja, naročito one imunomodulacijske. Iznenađuje, međutim, da premalo ima znanstveno utemeljene evidencije o efektima na ljudski organizam, prije svega nedostatak humanih kliničkih studija. Zato je na nedavnoj znanstvenoj konferenciji „Biologija gljiva i proizvodi iz gljiva“, održanoj u Bonnu, istaknuti nizozemski mikolog i onkolog Leo van Griensven pred nekoliko stotina sudionika iz nekoliko desetaka zemalja izjavio: „Smatram neprihvatljivim da zakonodavstva zapadnih zemalja blokiraju razvoj novih prirodnih lijekova, koji su izuzetno potrebni da se zaustavi porast degenerativnih bolesti, osobito u budućim generacijama ljudi koje će živjeti duže nego ikad u dosadašnjoj povijesti čovječanstva.“ Teško je, međutim, očekivati neposrednu korist od ovog apela: kriza je, pa i sadašnja farmaceutska i zdravstvena industrija čuvaju svoje tržište.
Istraživanja nutraceutika iz ljekovitih gljiva
Zdrava hrana i nutraceutici iz ljekovitih gljiva ipak imaju budućnost. Gljive i njihovi ekstrakti sadrže biološki i medicinski izuzetne aktivne tvari, npr. glukane, fenolske komponente i bjelančevine. Prikupljena je golema znanstvena evidencija o snažnim efektima β-glukana iz određenih gljiva na kočenje tumorskog rasta. Iako su istraživanja, osim na tumorskim stanicama, pretežno rađena na genetički identičnim uzgojenim pokusnim životinjama, pa se može sumnjati koliko su ti antitumorski učinci primjenjivi na genetički raznolika ljudska bića, ključna je ipak činjenica da i mi ljudi spadamo u sisavce.
Osim milenijskih tradicijskih iskustava milijuna ljudi, osobito na Dalekom Istoku, ima i mnoštvo suvremenih znanstvenih i stručnih izvještaja o uspjesima pojedinačnih slučajeva. Međutim, svega nekoliko istraživanja na ljudima zadovoljava kriterije vladajuće dogme moderne zapadne znanosti – tzv. dvostruko slijepe studije. Najuvjerljivija je opširna japanska meta analiza 8 kontroliranih kliničkih studija na preko 8,000 pacijenata s rakom želuca. Njome su Oba i sur. dokazali da 7% više pacijenata koji su nakon operacije uz kemoterapiju koristili i PSK (jedan od 3 antitumorska lijeka iz gljiva, registrirana u Japanu još sredinom 80-ih godina 20. stoljeća) ostaje na životu, u odnosu na one koji imaju samo standardnu kemoterapiju.
Istraživanja ljekovitosti gljiva u Hrvatskoj
Iako se ne radi o kliničkim studijama, analiza medicinske dokumentacije onkoloških bolesnika u Hrvatskoj, koji su uz standardnu terapiju – za rak dojke i rak debelog i završnog crijeva – uzimali i ekstrakte iz ljekovitih gljiva dala je rezultate vidno bolje od japanskih! Tajna je vjerojatno u tome što je japanski lijek ekstrakt iz samo jedne vrste gljiva, a hrvatski nutraceutici su složeni ekstrakti iz 10-ak vrsta gljiva i koriste se u puno većim dozama.
Poznato je da antioksidansi sprečavaju oštećenja koja slobodni radikali izazivaju na DNA, što dovodi do raka, autoimunih bolesti i starenja. Šampinjoni, shiitake, bukovače i još neke gljive obiluju antioksidansima kao što su npr. ergotionein i polifenoli, a mogu biti još i obogaćene selenom, ključnim faktorom u procesima antioksidacije.
Iznenađuje da uz jake antioksidacijske učinke neke gljive istodobno imaju i oksidacijske efekte. Song i Griensven su otkrili da one u živoj stanici generiraju tzv. reaktivne vrste kisika, koje razaraju uzročnike bolesti dok ovi napadaju stanice, te izazivaju apoptozu – prirodno samouništenje stanica raka.
Na tom su tragu i najnovija istraživanja hrvatskih znanstvenika. Već treću godinu – u suradnji Instituta „Ruđer Bošković“ i poduzeća Dr Myko San – Zdravlje iz gljiva – traju testiranja antitumorskih učinaka nekoliko desetaka vrsta gljiva, od čega je dio pokazao značajnu ili visoku efikasnost. Ekstrakti dviju vrsta gljiva čak su na stanicama skvamoznog karcinoma i fibrosarkoma potpuno zaustavili diobu tumorskih stanica, što je prvi korak prema njihovom samouništenju.
Ljekovita svojstva gljiva protiv bakterija i osteoporoze
Otkriće i primjena antibiotika iz gljiva značila je pravu revoluciju u čovjekovoj borbi s patogenim mikroorganizmima. Međutim, već nekoliko desetljeća nema bitnih novosti na tom području, a razvili su se sojevi bakterija sve otporniji na postojeće antibiotike. Zato su neki brazilski znanstvenici već prije 10-tak godina počeli istraživati antibakterijske efekte različitih viših gljiva. Nedavno su također turski istraživač Kalyoncu i Oskay utvrdili kako ekstrakti iz gljiva puza i martinčica snažno koče širenje nekih Bacillusa, kao i Pseudomonas vulgarisa, dok je maglenka efikasna protiv Staphylococcus aureus. Gljive mogu biti od velike pomoći i protiv gljivičnih infekcija: puza, orijaška zrašćenka i modrikača protiv Candide albicans, a kovrčasta kokica protiv kvasnica.
S obzirom na jaku zastupljenost gljiva u tradicionalnoj medicini afričkih naroda, ne čudi što mnoge lokalne zajednice u Gani, Nigeriji, Tanzaniji… koriste gljive u borbi protiv patogenih bakterija i parazita. Na nedavnoj 2. afričkoj konferenciji o jestivim i ljekovitim gljivama prezentirano je nekoliko studija afričkih znanstvenika koje su potvrdile te pozitivne zdravstvene učinke.
Osteoporoza je velik zdravstveni problem, osobito kod žena nakon menopauze, koji veoma pogoršava kvalitetu života, a zdravstvu donosi goleme troškove. Zato je njemačka znanstvenica U. Lindequist provela istraživanje mogu li neke gljive pomoći u sprečavanju osteoporoze.
Rezultate je prezentirala na Bonnskoj konferenciji o biologiji gljiva i proizvodima iz gljiva: zec gljiva značajno potiče sintezu alkalne fosfataze, enzima ključnog za sazrijevanje osteoblasta, te udvostručava mineralizaciju kostiju, a gotovo jednako su efikasne i shiitake, uzgojni šampinjon i brezova guba. Zec gljiva i shiitake također ubrzavaju i sazrijevanje stanica koštane srži. Svi ti pozitivni učinci ne potiču od mikroelemenata ili vitamina, nego od ugljikohidrata, i to najvjerojatnije β-glukana, već poznatih po snažnom antitumorskom djelovanju.
Fotografije sa konferencija
Još slika iz Bonna i Accre:
